Fetiš igraonice i erotski frizeri: kada erotika postane posao
Datum objave: 24. januar 2019, Izvor: 24ur.com
Provokativno pitanje
Pitanje koje je 2019. godine otvorio prilog na 24ur.com zvučalo je provokativno mnogima: da li biste radili u fetiš igraonici za odrasle ili kao erotski frizer? Ali iza naslova se krije ozbiljnija tema – razmišljanje o novim oblicima rada u industriji za odrasle i o tome da li je reč o realnoj ekonomskoj prilici ili samo medijskoj zanimljivosti.
U prilogu nastupa Žiga Sedevčič, idejni vođa i predstavnik udruženja Dobra Družba, koji naglašava da rad u takozvanoj seksualnoj industriji nije prečica do lake zarade, već težak i odgovoran posao koji zahteva jasne granice, profesionalizam i podržavajuće okruženje.
🔗 https://www.24ur.com/novice/slovenija/bi-delali-v-fetis-igralnici-za-odrasle-ali-kot-eroticni-frizer.html
Erotika kao uslužna delatnost
Prilog predstavlja ideju inkubatora gde bi pojedinci mogli razvijati nišne usluge, kao što su fetiš igraonice za odrasle ili erotsko frizerstvo za muškarce. Reč je o uslugama koje se nalaze na preseku intime, estetike i uslužnih delatnosti, a koje u Sloveniji do tada skoro da nisu postojale u formalnom obliku.
Prema navodima u prilogu, interesovanje je bilo iznenađujuće veliko, što otvara pitanje da li društvo već živi realnost koju zakonodavstvo i javni diskurs još nisu sustigli.
Između interesovanja i stigme
Prilog ne romantizuje industriju, već jasno pokazuje napetost između: interesovanja ljudi za ovakve usluge, želje pojedinaca za preduzetničkim putem, i jake stigme koja prati svaku vezu sa erotikom kao poslom.
Upravo taj jaz je centralna poruka priloga: erotika kao potrošnja je prihvaćena, dok erotika kao posao i dalje izaziva nelagodnost.
Zašto je prilog bio važan
Iako kratak, #VIDEO prilog je važan dokument vremena. Pokazuje da se već 2019. godine u Sloveniji javno otvarala rasprava o: novim oblicima rada u industriji za odrasle, preduzetništvu izvan klasičnih okvira, i potrebi za podržavajućim strukturama umesto senzacionalizma.
Umesto skandala, prilog nudi uvid u realnu dilemu: da li ćemo nove oblike rada ignorisati i gurati na marginu – ili ćemo ih odgovorno adresirati, urediti i depolitizovati.