Prostitucija se iz klubova i salona preselila u stanove
Brisel / Slovenija, 12. januar 2025. u 11.00, Izvor: 24UR Fokus
Uvod
Reportaža emisije 24UR Fokus otvara jednu od najprećutkivanijih, a istovremeno ekonomski važnih tema savremene Evrope: kako se seksualni rad menja, zašto se seli u privatne stanove i kakve posledice ima činjenica da je u Sloveniji dekriminalizovan – ali ne i regulisan.
🔗 https://www.24ur.com/novice/fokus/za-prostitucijo-na-leto-porabimo-85-milijonov-evrov.html
Belgija kao prekretnica u Evropi
Belgija je prva zemlja na svetu koja je usvojila zakon koji seksualnim radnicama i radnicima priznaje prava uporediva sa drugim profesijama: porodiljsko odsustvo, bolovanje, penziju i zdravstveno osiguranje. Njihov rad se tako prvi put sistemski tretira kao rad – ne kao moralno pitanje ili krivično delo.
Ovaj evropski pomak služi kao kontrast stanju u Sloveniji, gde je prostitucija doduše dekriminalizovana još od 2003. godine, ali nije zakonski uređena. To znači da prodaja i kupovina seksualnih usluga nisu krivična dela, ali istovremeno ne postoji jasan okvir koji bi definisao uslove rada, bezbednosne standarde ili socijalna prava.
Lična priča iz prve ruke
Srž reportaže je ispovest 45-godišnjakinje iz Srbije koja se predstavlja kao Kiki. Prostitucijom se bavi dobre dve i po godine, a odluka je bila, kako kaže, strogo ekonomska. Zbog dugova i potrebe za finansiranjem ćerkine svadbe, postavila je jasan cilj: zaraditi oko 50 hiljada evra – i u tome je uspela.
U razgovoru ističe da je morala strogo da odvoji posao od intime: "Svaki dan sam sebi govorila da je to moj posao." Sada, kada je finansijski cilj postignut, namerava da se povuče iz prostitucije. Reportaža njenu ispovest predstavlja bez ulepšavanja i bez osude, kao realnost odluke donete u okolnostima ekonomskog pritiska.
Ogromno tržište, nevidljiva statistika
Prostitucija je globalno jedna od najvećih neformalnih industrija. Prema nekim procenama, godišnji svetski prihodi premašuju 170 milijardi evra. U Sloveniji smo, prema podacima Statističkog zavoda, 2023. godine na prostituciju potrošili više od 85 miliona evra.
Koliko se ljudi zapravo bavi prostitucijom ostaje nepoznanica. Kako objašnjava Polona Kovač, predsednica Društva Ključ, zvaničnih statistika nema. Procene se kreću između hiljadu i tri hiljade osoba godišnje, neke čak i više.
Selidba u stanove i sive zone
To potvrđuje i Žiga Sedevčič, zagovornik prava seksualnih radnika i predsednik organizacije Dobra družba. Prema njegovim procenama, u Sloveniji se seksualnim radom bavi oko 4.000 ljudi, pri čemu je aktivnih pružalaca prostitucije oko 300 dnevno.
Ključni nalaz reportaže je da se prostitucija poslednjih godina preselila iz klubova i salona u privatne stanove. Razlozi su brojni: veća diskrecija, niži troškovi, izbegavanje nadzora i nedostatak uređenih, legalnih prostora za rad. Upravo ta selidba povećava rizike – kako za radnike tako i za okolinu – jer delatnost ostaje bez jasnih pravila.
Između realnosti i zakonodavstva
Reportaža jasno pokazuje jaz između realnosti i zakonodavstva. Prostitucija u Sloveniji postoji, ekonomski je relevantna i društveno prisutna, ali ostaje u sivoj zoni. To znači više improvizacije, manje bezbednosti i više prostora za zloupotrebe – bez obzira na to da li su ljudi u delatnost ušli dobrovoljno ili iz nužde.
Primer Belgije otvara pitanje da li je moguće i u drugim evropskim zemljama prevazići moralni okvir i uhvatiti se u koštac sa problemom pragmatično, socijalno i pravno. Reportaža 24UR Fokus time ne nudi jednostavne odgovore, već postavlja jasno ogledalo: pitanje nije da li prostitucija postoji – već kako društvo odlučuje da živi s njom.